Istraživanje Istočno-submediteranskih suhih travnjaka reda Scorzoneretalia villosae Kovačević 1959 (NATURA 2000 kôd 62A0) na području NP „Krka“

Travnjaci reda Scorzoneretalia villosae (NATURA 2000, kôd 62A0) tip su ugroženog staništa čije je održanje od nacionalnog i europskog značaja

Ta staništa odlikuje iznimna bioraznolikost, s brojnim svojtama orhideja, endema i ugroženih i strogo zaštićenih svojti, zbog čega NP „Krka“ ima status IPA (Important Plant Area) područja.

Javna ustanova „Nacionalni park Krka“ provela je istraživanje tih travnjaka tijekom dviju vegetacijskih sezona (2024. i 2025.). Prikupljeno je 140 fitocenoloških snimaka, pri čemu su zabilježene ukupno 333 svojte. Analiza snimki pokazuje da najveće površine suhih travnjaka u Parku zauzimaju travnjaci sveze Chrysopogono grylli-Koelerion splendentis Horvatić 1973 sa zajednicama kamenjarskih pašnjaka sjajne smilice i kamenjarske vlasulje (Festuco-Koelerietum splendentis) i travnjacima uspravnog ovsika i kršina (As. Bromo erecti-Chrysopogonetum grylli Horvatić 1934). Toj svezi pripadaju i sastojine s kaduljom, koja je fragmentarno zastupljena u južnom dijelu Parka.

Iz sveze Scorzonerion villosae Horvatić ex Kovačević 1959, koja obuhvaća submediteranske suhe travnjake na dubokim tlima, zabilježeni su travnjaci vlaske i krutovlatke (As. Dichanthio ischaemum-Cleistogenetum serotinae Trinajstić ex Poldini 1975), koja u Parku dolazi sporadično i zauzima male površine, dok su površinom znatno rasprostranjenije heterogene pionirske sastojine u kojima pokrovnošću dominira trava vlaska (Dichanthium ischaemum (L.) Roberty). Znatne površine u Parku (naročito na području Konjevrata i u Ivoševcima i okolici Burnuma) zauzima vegetacija travnjaka u kojima dominira vlasasti pir (Dasypyrum villosum (L.) P.Candargy), koja je u Hrvatskoj neistražena.

Među 333 svojte koliko ih sadrži flora suhih travnjaka NP „Krka“ sadrži, od životnih oblika prevladavaju terofiti (35,74 %) i hemikriptofiti (34,23 %). U sastavu flore je 28 endema (7,32 %), sedam ugroženih (dvije ugrožene EN i pet ranjivih – VU svojti) i 40 strogo zaštićenih svojti, a zabilježeno je i 20-ak svojti orhideja (Orchidaceae).

Provedeno istraživanje pokazuje da je stanje suhih travnjaka na području NP „Krka“ zabrinjavajuće jer se površine pod travnjacima sve više smanjuju. Zbog smanjenja ili izostanka ispaše i košnje, travnjaci sve više zaraštavaju u šikare (dračike, sastojine borovice) i u niske i otvorene šikare medunca i bjelograba. U južnim dijelovima Parka znatne površine koje bi mogle biti suhi travnjaci danas su obrasle sastojinama i šumama alepskog bora, koji se spontano širi naročito nakon požara. Najznačajnije veće travnjačke površine zapažene su na području Lozovca (uz Punčku dragu), uz kanjon Čikole između Ključa i Nos Kalika i na širem području Bogatića, a u sjevernom dijelu Parka na području između Zelića i Marjanovića torova (Ljubač).

S ciljem očuvanja travnjaka, Javna ustanova „Nacionalni park „Krka“ postala je partner u petogodišnjem projektu Mosaic of LIFE. Kroz taj projekt provodit će se uklanjanje drvenaste vegetacije, s naglaskom na šmriki (Juniperus sp.), s travnjačkih površina, poticati ispaša stoke i podizati svijest javnosti o potrebi očuvanja tih izuzetno vrijednih staništa.