{"id":10436,"date":"2024-07-23T11:29:29","date_gmt":"2024-07-23T09:29:29","guid":{"rendered":"https:\/\/www.npkrka.hr\/?p=10436"},"modified":"2025-12-02T12:47:27","modified_gmt":"2025-12-02T11:47:27","slug":"paleolimnoloska-istrazivanja-u-np-krka-visovacko-jezero","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/npkrka.hr\/en_us\/2024\/07\/23\/paleolimnoloska-istrazivanja-u-np-krka-visovacko-jezero\/","title":{"rendered":"Paleolimnolo\u0161ka istra\u017eivanja u NP \u201eKrka\u201c \u2013 Visova\u010dko jezero"},"content":{"rendered":"

[hr]U povr\u0161inskim vodnim tijelima kao \u0161to su jezera, mo\u010dvare ili rijeke talo\u017ei se sediment.\u00a0Dinamika talo\u017eenja sedimenta mo\u017ee se mijenjati tijekom povijesti razvoja jezera, odnosno u pojedinim periodima mogu dominirati procesi talo\u017eenja, s jedne, ili erozije, s druge strane. Stoga je istra\u017eivanje sedimenata i debljine njihovih naslaga u Visova\u010dkom jezeru potrebno zbog pra\u0107enja procesa vezanih za njihovo talo\u017eenje. Kao najve\u0107e ujezereno pro\u0161irenje rijeke Krke, Visova\u010dko je jezero proto\u010dno jezero pa je kao takvo podlo\u017eno promjenama u sedimentaciji du\u017e toka rijeke od Ro\u0161kog slapa do Skradinskog buka, odakle se on nastavlja prema Prokljanskom jezeru prije ulijevanja u more kod \u0160ibenika. Osim toga, visinska razlika od Ro\u0161kog slapa do Skradinskog buka \u00a0iznosi \u010dak 14 m. Upravo je rast sedrene barijere Skradinskog buka prouzro\u010dio ujezerenje vode Visova\u010dkog jezera i donjeg toka rijeke \u010cikole.<\/p>\n

Ovaj sa\u017eetak sadr\u017ei rezultate istra\u017eivanja jezerskih sedimenata provedenih kroz zajedni\u010dki projekt Javne ustanove \u201eNacionalni park Krka\u201c i Hrvatskog geolo\u0161kog instituta pod nazivom \u201ePaleolimnolo\u0161ka istra\u017eivanja u NP ‘Krka’ \u2013 Visova\u010dko jezero\u201c, kao i perspektive za budu\u0107a istra\u017eivanja Visova\u010dkog jezera. Jezerski sedimenti daju nam podatke o okoli\u0161nim uvjetima, uklju\u010duju\u0107i mineralo\u0161ke i geokemijske pokazatelje i paleontolo\u0161ke indikatore (ostrakode i dijatomeje). Ti sedimenti rezultat su unosa materijala iz pritoka i slivnog podru\u010dja, ali i same produktivnosti jezera, \u010dije su geomorfolo\u0161ke karakteristike pritom va\u017ean faktor. Kopneni unos u jezero dolazi kroz erozijske procese, a mo\u017ee biti i indikator antropogenog utjecaja.<\/p>\n

Pravilno istra\u017eivanje sedimenata temelji se na nekoliko faza: odre\u0111ivanju geomorfolo\u0161kih karakteristika jezerskog dna, \u0161to zahtijeva izradu batimetrijske karte, odre\u0111ivanju debljine i strukture sedimenata ispod jezerskog dna i odre\u0111ivanju sastava sedimenata i starosti na temelju izbu\u0161enih dugih jezgri sedimenata.<\/p>\n

Batimetrijska karta Visova\u010dkog jezera (od Ro\u0161kog slapa do Skradinskog buka, uz ujezereni donji tok rijeke \u010cikole i njezino u\u0161\u0107e u rijeku Krku) visoke rezolucije izra\u0111ena je pomo\u0107u vi\u0161esnopnog dubinomjera (multibeam echosounder<\/em>, MBES), uz pripadaju\u0107i sustav za pozicioniranje i inercijalnu jedinicu (IMU). Snimljene linije duge su ukupno 311 km. To je dalo uvid u dana\u0161nji tok odnosno korito rijeke Krke, koje se uo\u010dava du\u017e cijelog Visova\u010dkog jezera, s ve\u0107im dubinama na podru\u010dju ju\u017eno od otoka Visovca dalje prema Skradinskom buku i du\u017e kanjona Me\u0111u gredama. Prosje\u010dna dubina Visova\u010dkog jezera kre\u0107e se u rasponu od 20 do 25 m. Najdublje dijelove jezera \u010dine potopljene ponikve kru\u017ena oblika, koje se pojavljuju sjeverno i ju\u017eno od otoka Visovca i na po\u010detku ujezerenja rijeke \u010cikole, koje je u literaturi poznato kao \u201ejezero\u201c ili \u201evrulja\u201c Torak. (‘Vrulje’ su naziv za izvore slatke vode u moru.) Mogu\u0107e je da su i ostale potopljene ponikve stalna ili povremena podru\u010dja istjecanja, odnosno izvori slatke vode, \u0161to tek treba utvrditi.<\/p>\n

Uvid u sedimentne strukture ispod jezerskog dna potreban je zbog utvr\u0111ivanja debljine sedimenata na istra\u017eivanom podru\u010dju i boljeg razumijevanja lokalne stratigrafije sedimenata. Seizmi\u010dki profili snimljeni su geolo\u0161kim dubinomjerom (sub-bottom profiler<\/em>, SBP) u ukupnoj du\u017eini od oko 100 km. Kori\u0161tene su frekvencije od 6 do 10 kHz. Uz to, CTD sondom za dobivanje brzine zvuka u vodi obavljena su mjerenja vodenog stupca, potrebna za kalibraciju vi\u0161esnopnog i geolo\u0161kog dubinomjera. U ju\u017enom dijelu Visova\u010dkog jezera prodiranje signala bilo je dobro, iako ograni\u010deno dubinom vode, odnosno pojavom vi\u0161estrukog signala koji zasjenjuje naslage na ve\u0107oj dubini. U sjevernom i srednjem dijelu Visova\u010dkog jezera akusti\u010dni signal prodire do vr\u0161nih 1-2 m zbog toga \u0161to je sediment vjerojatno zasi\u0107en slobodnim plinom metanom, koji raspr\u0161uje akusti\u010dni signal. Zadr\u017eavanje organskog ugljika u sedimentu uslijed anoksi\u010dnih uvjeta mo\u017ee pokrenuti intenzivnu metanogenezu i stvaranje slobodnog metana i njegov izlazak iz sedimenta u obliku mjehuri\u0107a i izljeva s jezerskog dna, \u0161to je uo\u010deno na seizmi\u010dkim profilima. Geofizi\u010dka istra\u017eivanja otkrila su do sada nepoznate geomorfolo\u0161ke oblike na dnu jezera, potopljene i zatrpane (prekrivene) sedrene barijere u ju\u017enom dijelu prema Skradinskom buku i u\u0161\u0107u rijeke \u010cikole. Zatrpane sedrene barijere prekrivene su jezerskim sedimentima debljine ~10 m. Isto tako, vidljive su strukture podvodnih klizi\u0161ta i klizanja odnosno puzanja glinovitih sedimenata, kao rezultat masivnog kretanja na potencijalno nestabilnim padinama. Utvr\u0111ene su debljine jezerskih sedimenata do 25 m.<\/p>\n

Na temelju obavljenih geofizi\u010dkih istra\u017eivanja odabrane su lokacije za uzorkovanje odnosno bu\u0161enje jezerskih sedimenata. Cilj je bio izbu\u0161iti jezgre iz razli\u010ditih dijelova Visova\u010dkog jezera, sjeverno kod Ro\u0161kog slapa, kod otoka Visovca i u ju\u017enom dijelu, u bazenu izme\u0111u potopljenih sedrenih barijera, gdje se debljina jezerskih sedimenata pokazala najve\u0107om. Jezgre su duge izme\u0111u 3 i 8,5 m. Najdu\u017ea jezgra sedimenata iz ju\u017enog dijela Visova\u010dkog jezera omogu\u0107ila je paleookoli\u0161nu rekonstrukciju podru\u010dja tijekom posljednjih ~2 000 godina, \u0161to je utvr\u0111eno radiokarbonskim datiranjem. Detaljna paleolimnolo\u0161ka istra\u017eivanja holocenskih i pleistocenskih jezerskih sedmenata s razli\u010ditih lokacija Visova\u010dkog jezera i u polju Rupe, a u budu\u0107nosti i ostalih jezerskih pro\u0161irenja rijeke Krke i ujezerenog donjeg toka rijeke \u010cikole, omogu\u0107it \u0107e precizniju rekonstrukciju paleookoli\u0161a podru\u010dja Visova\u010dkog jezera.<\/p>\n

 <\/p>\n

\"\"<\/p>\n

Slika 1. Isje\u010dak batimetrijske karte Visova\u010dkog jezera<\/p>\n

 <\/p>\n

\"\"<\/p>\n

Slika 2. Primjer kompozitnog seizmi\u010dkog profila (A-B) i interpretacija sedimentnih struktura<\/p>\n

 <\/p>\n

\"\"<\/p>\n

Slika 3. Potopljene sedrene barijere u Visova\u010dkom jezeru, sjeverno od Skradinskog buka<\/p>\n

 <\/p>\n

\"\"<\/p>\n

Slika 4. Debljine i utvr\u0111ene strukture jezerskih sedimenata u Visova\u010dkom jezeru (shematski prikaz)<\/p>\n

 <\/p>\n

\"\"<\/p>\n

Slika 5. Istra\u017eiva\u010dka platforma Hrvatskog geolo\u0161kog instituta za bu\u0161enje dugih jezgri sedimenata pomo\u0107u klipnog jezgrila (korera).<\/p>\n

 [\/hr]<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

U povr\u0161inskim vodnim tijelima kao \u0161to su jezera, mo\u010dvare ili rijeke talo\u017ei se sediment.\u00a0Dinamika talo\u017eenja sedimenta mo\u017ee se mijenjati tijekom povijesti razvoja jezera, odnosno u pojedinim periodima mogu dominirati procesi talo\u017eenja, s jedne, ili erozije, s druge strane.<\/p>","protected":false},"author":2,"featured_media":10442,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[44],"tags":[],"class_list":["post-10436","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-research"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/npkrka.hr\/en_us\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/10436","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/npkrka.hr\/en_us\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/npkrka.hr\/en_us\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/npkrka.hr\/en_us\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/npkrka.hr\/en_us\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=10436"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/npkrka.hr\/en_us\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/10436\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":13103,"href":"https:\/\/npkrka.hr\/en_us\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/10436\/revisions\/13103"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/npkrka.hr\/en_us\/wp-json\/wp\/v2\/media\/10442"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/npkrka.hr\/en_us\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=10436"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/npkrka.hr\/en_us\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=10436"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/npkrka.hr\/en_us\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=10436"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}