{"id":6527,"date":"2023-01-30T08:44:24","date_gmt":"2023-01-30T07:44:24","guid":{"rendered":"https:\/\/www.npkrka.hr\/?post_type=newsletter&#038;p=6527"},"modified":"2023-01-30T08:44:24","modified_gmt":"2023-01-30T07:44:24","slug":"geoloska-proslost-rijeke-krke-na-dva-kata","status":"publish","type":"newsletter","link":"https:\/\/npkrka.hr\/en_us\/newsletter\/geoloska-proslost-rijeke-krke-na-dva-kata\/","title":{"rendered":"Geolo\u0161ka pro\u0161lost rijeke Krke na dva kata"},"content":{"rendered":"<p><strong>Koliko je zanimljiv, va\u017ean i raznovrstan reljef Nacionalnog parka \u201eKrka\u201c govori to da su \u010dak \u010detiri prostorije Prirodoslovne zbirke posve\u0107ene njegovu formiranju: od okamenjenih fosila i podzemnog svijeta \u0161pilja, preko formiranja zaravni i usjecanja kanjona, do, naposljetku, izdizanja sedrenih barijera kao najmla\u0111ih oblika u reljefu, odnosno slapova kakve poznajemo i kojima se divimo. Za pejsa\u017e u kojem danas u\u017eivamo i iz kojeg i\u0161\u010ditavamo geolo\u0161ku pro\u0161lost Zemlje zaslu\u017eni su pradavni procesi okr\u0161avanja, od kojih se neki odvijaju i dalje.<\/strong><\/p>\n<p>Pri\u010da po\u010dinje u podrumskom dijelu, kao personifikaciji podzemlja u kojem je po\u010delo stvaranje. Posjetitelj putuje u geolo\u0161ku pro\u0161lost Zemlje i upoznaje fosile \u2013 okamenjene ostatke \u017eivih organizama. Penju\u0107i se na prvi kat, mo\u017eemo saznati sve o osjetljivom i slo\u017eenom procesu nastanka sedre i organizmima koji u njemu sudjeluju. Voda kao element dominira cijelim izlo\u017ebenim prostorom, uz sredi\u0161nji eksponat uzdu\u017enog profila rijeke Krke i multimedijalni prikaz stvaranja kanjona rijeke Krke. Prikazan je i nastanak kr\u0161kog reljefa i njegovih jedinstvenih kreacija, sedrenih slapova rijeke Krke.<\/p>\n<p>Ono \u0161to \u010dovjek, dijele\u0107i razdoblja u eone i epohe, broji u milijunima godina za Zemlju je tek trenutak. U geomorfolo\u0161kom smislu, u porje\u010dju rijeke Krke izdvajaju se tri dijela: planinsko podru\u010dje na sjeveroistoku, u kojemu su duboko usje\u010dene doline pritoka rijeke Krke, polja u sredi\u0161njem dijelu, s izra\u017eenom hidrografskom mre\u017eom s brojnim izvorima, i Sjevernodalmatinska zaravan. Geolo\u0161ko formiranje podru\u010dja rijeke Krke po\u010delo je sedimentacijom vapnenca a nastavilo se stvaranjem zaravni. Zaravan rijeke Krke nastala je krajem pliocena i po\u010detkom pleistocena, dok se njezin kanjon usijecao u reljef u kasnom ledenom dobu. Sedrene barijere najmla\u0111i su oblici u reljefu.<\/p>\n<p>Iako se sedreni slapovi rijeke Krke zbog svoje veli\u010danstvenosti doimaju vje\u010dnima, nastajanje sedre, osedravanje, stalan je i dinami\u010dan proces me\u0111usobnog djelovanja fizikalno-kemijskih \u010dinitelja i \u017eivih organizama u vodi. Postanak i razvitak sedrenih barijera oblikovali su dana\u0161nji izgled rije\u010dnoga korita i obilje\u017eja \u017eivoga svijeta Krke. Zato je va\u017eno upoznati \u010dinioce koji sudjeluju u stvaranju sedre kako bismo bolje razumjeli i cijenili svu raznolikost biljnog i \u017eivotinjskog svijeta.<\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Koliko je zanimljiv, va\u017ean i raznovrstan reljef Nacionalnog parka \u201eKrka\u201c govori to da su \u010dak \u010detiri prostorije Prirodoslovne zbirke posve\u0107ene njegovu formiranju: od okamenjenih fosila i podzemnog svijeta \u0161pilja, preko formiranja zaravni i usjecanja kanjona, do, naposljetku, izdizanja sedrenih barijera kao najmla\u0111ih oblika u reljefu, odnosno slapova kakve poznajemo i kojima se divimo. Za pejsa\u017e u kojem danas u\u017eivamo i iz kojeg i\u0161\u010ditavamo geolo\u0161ku pro\u0161lost Zemlje zaslu\u017eni su pradavni procesi okr\u0161avanja, od kojih se neki odvijaju i dalje.<\/p>","protected":false},"author":3,"featured_media":5662,"menu_order":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"class_list":["post-6527","newsletter","type-newsletter","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/npkrka.hr\/en_us\/wp-json\/wp\/v2\/newsletter\/6527","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/npkrka.hr\/en_us\/wp-json\/wp\/v2\/newsletter"}],"about":[{"href":"https:\/\/npkrka.hr\/en_us\/wp-json\/wp\/v2\/types\/newsletter"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/npkrka.hr\/en_us\/wp-json\/wp\/v2\/users\/3"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/npkrka.hr\/en_us\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=6527"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/npkrka.hr\/en_us\/wp-json\/wp\/v2\/newsletter\/6527\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/npkrka.hr\/en_us\/wp-json\/wp\/v2\/media\/5662"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/npkrka.hr\/en_us\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=6527"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}