Glavni izbornik

Izdvojeni sadržaji

Novosti

  30.05.2018, 10:56h


Srednjovjekovne utvrde na rijeci Krki u svjetlu arheoloških i arhivskih istraživanja

U povodu Međunarodnog dana arhiva (9. lipnja), u izložbenom prostoru Muzeja grada Šibenika od 1. do 14. lipnja 2018. otvorena je izložba Srednjovjekovne utvrde na rijeci Krki u svjetlu arheoloških i arhivskih istraživanja.

Izložba je rezultat projekta „Identifikacija, evidentiranje i digitalizacija arhivskog gradiva o rijeci Krki i njezinom porječju“ (II. faza: Srednjovjekovne utvrde na Krki), koji zajednički provode Javna ustanova „Nacionalni parka Krka“ i Državni arhiv u Šibeniku.

Na izložbi su obrađene srednjovjekovne utvrde u obuhvatu Nacionalnog parka „Krka“ na kojima je Javna ustanova „Nacionalni Park Krka“ tijekom proteklih godina sustavno provodila arheološka istraživanja, arhitektonska i geodetska snimanja te konzervatorske radove. Saznanja o životu na rijeci Krki i njezinim tvrdim gradovima u kasnom srednjem vijeku upotpunjuju dragocjeni podatci iz različitih povijesnih izvora.

Niti jedna od četiriju rijeka u Dalmaciji nema toliko utvrda na svojim obalama koliko ih ima Krka: duž čitava njezina toka, od izvora do ušća, nalaze se brojna utvrđenja ili fortifikacije. Srednjovjekovni utvrđeni gradovi – kamene utvrde – bili su u posjedu hrvatskih velikaških obitelji. Osim što su imale obrambenu funkciju, neke od tih utvrda bile su i jezgre naselja.

Velikaška obitelj Šubić sagradila je utvrde Trošenj-grad (Čučevo) i Rogovo na desnoj obali Krke, dok su utvrde na lijevoj obali rijeke – Nečven, Bogočin i Kamičak – bile u posjedu drugih obitelji: Nelipića, Martinušića, Bogetića, Utješinovića i Mišljenovića. Nelipići su posjedovali i najljepšu među utvrdama, Ključicu, podignutu nad kanjonom rijeke Čikole.

Obilježavanjem Međunarodnog dana arhiva hrvatska arhivska zajednica želi produbiti svijest javnosti o vrijednosti arhivskoga gradiva kao spomeničkog blaga. Hrvatski arhivi u povodu toga dana priređuju izložbe i organiziraju predavanja, radionice, promocije knjiga, stručne skupove i druge promotivne događaje, kako u svom prostoru, tako i u drugim ustanovama, promičući tako multikulturni pristup nacionalnoj povijesti i kulturi, naglašavajući pritom važnost zaštite pisane kulturne baštine.