Glavni izbornik

Izdvojeni sadržaji

Novosti

  14.12.2017, 13:38h


I nakon 90 godina knjiga „Rijeka Krka sa 54 slike“ Krste Stošića aktualan je putopis za sve putnike namjernike

Prije devedeset godina svećenik prepoznatljiva lirskog izričaja, kroničar šibenskog kraja, istraživač i kulturni djelatnik don Krsto Stošić opisao je, na 94 stranice i s 54 slike, rijeku Krku u njenom toku od „Topolja do Prukljanskog jezera“.

„Krka u Dalmaciji ima toliko atrakcija, da joj je teško naći premca u Evropi. Razgledajući njezine ljepote možemo iz puna srca kliknuti: Lijepa naša domovino! No divni njezini slapovi, čarobni prizori, privlačivi položaji, neiskorišćene vodene snage, kao i slavna historična mjesta te sijela općina u njezinom području slabo su dosada poznata i našim i stranim ljudima. Stoga je Krka zaslužila ovu monografiju s poglavitom svrhom, da pobudi veći interes turista, prijatelja prirode i rodoljuba, koji svojim očima žele upoznati naše krajeve.“

Tim riječima don Krsto Stošić započinje svoje putovanje rijekom Krkom, ne zaobilazeći pritom njezinu bogatu kulturnopovijesnu baštinu, te gradove i općine na njezinu putu. Proći će pedeset osam godina, od 1927., kada je knjiga Rijeka Krka sa 54 slike objavljena, do 1985., kada je proglašen Nacionalni park „Krka“, čime je počelo razdoblje sustavne zaštite i organiziranog posjećivanja rijeke Krke i njezina područja. Govori nam to kakav je vizionar don Krsto Stošić bio, pustolovna duha i istraživačkog uma. Posjetio je i sve srednjovjekovne utvrde u Pokrčju, kazivao o njihovoj povijesti i zapisao legende koje narod za njih veže i prenosi usmenom predajom.

U svom narativu o rijeci Krki, ne srameći se znamenitih putopisaca poput Alberta Fortisa ili J. G. Kohla, koji su u svojim djelima opisivali Krku, don Krsto Stošić daje nam neke od najnadahnutijih prikaza slapova, koji svjedoče o velikoj ljepoti prirode, ali i oduševljenju promatrača. Tako za Manojlovac, najviši od sedam Krkinih slapova kaže: „Silna buka i tutnjava i bijesan vodopad od 32,2 m visine zapanji i prestraši svačiju dušu. Rekao bi samo, da se mlade vile razigrale u slavi tako čarobnog vodoskoka. Šum i orljava vječna su pjesma Manojlovca. Koliko divne snage, opojne ljepote, neobuzdane radosti i ushita ovoga slapa!“

U povodu 130. obljetnice rođenja i 70. obljetnice smrti don Krste Stošića, koje su obilježene 2014., u Mihovilu, glasilu Šibenske biskupije, don Ante Skračić u „Bilješkama o piscu“ navodi: “Don Krsto Stošić rodio se u Šibeniku 1884. Osnovnu školu završio je u rodnom gradu, a gimnaziju i bogosloviju u Zadru. Župnik je bio samo godinu dana i to u Betini. Godine 1910. došao je u Šibenik i ostao u njemu do 1943. – pred samu smrt. Njegovo glavno zaduženje bilo je predavanje vjeronauka (20 sati sedmično). Uz to je obavljao 23 crkvena zaduženja i bio aktivan u 21 društvenoj djelatnosti. Svaki posao je obavljao kao da mu je najvažniji u životu. Mnogo je pisao. Istraživao još i više. Objavio je 22 knjige i knjižice te oko 280 članaka i rasprava u raznim novinama i časopisima. Puno toga je ostalo neobjavljeno, a danas je u posjedu Gradskoga muzeja u Šibeniku. Umro je u Tisnomu 1944. Tamo se bio sklonio zbog bombardiranja Šibenika“.

Skradinski buk, danas najpoznatiji i najposjećeniji slap na rijeci Krki, i početkom stoljeća oduševljavao je putnike svojom ljepotom i silinom. O tome slapu don Krsto Stošić, između ostalog, piše: „Diviš se među pojedinim slapovima tamno zelenoj vodi, koja je na površini glatka kao ogledalo, a sprema se svečano, da se poput snijega bijela otkotrlja niz stepenice kao oltare. Silna buka, pomaman smijeh. Impozantni skokovi duše se od milinja u uzburkanoj i pjenavoj vodi. Pojedinački mlazovi, poput mlijeka bijeli, preskaču s ushitom u jezovite dubine. Voda svud ključa, kipi i pjeni se. Tu snažne bujice, ondje vijugave vodene zmije, tamo nemirni virovi, kod nogu ti rominja potočić, nešto kao da razgovara s kamenjem, pa ga nestaje.“

Krka i svestrani svećenik povezani su još nečim: na Trgu Ivana Pavla II., na kojemu se nalazi upravna zgrada Javne ustanove „Nacionalni park Krka“, 2014. don Krsti Stošiću podignuta je spomen-ploča na kući u kojoj je živio i radio. Postavila ju je Družba Braća hrvatskog zmaja, Zmajski stol u Šibeniku, kojega je bio osnivač i član.

Javna ustanova „Nacionalni park Krka“ 2012. izdala je pretisak knjige Rijeka Krka sa 54 slike, s popratnom studijom dugogodišnjeg stručnog voditelja u NP „Krka“, dr. sc. Drage Marguša. Izražena ljubav prema zavičaju i nadahnuti opisi rijeke Krke i kraja uz nju u toj knjizi i danas su aktualni, te su inspiracija svima onima koji se danas za Krku zanimaju i o njoj pišu.